Kako zalivati biljke tokom leta?

Kako zalivati biljke tokom leta? Sigurno ste se zapitali kada počnu letnje vreline. Ovaj period godine nije pogodan za biljke. Ukoliko ste se pitali kada je najbolje zalivati biljke, koliko, i kako u letnjem periodu, pročitajte u tekstu.
Najbolje doba dana za zalivanje biljaka tokom leta
Ako se prošetate komšilukom po vrelom letnjem danu, videćete različite tehnike zalivanja biljaka. Jedan komšija razvuče crevo na kraju radnog dana, drugi programira automatske prskalice da se upale u zoru na 15 minuta dnevno, dok treći smatra da biljke dobijaju dovoljno tečnosti kad se deca prskaju po dvorištu ili kada padne letnji pljusak. U svakom slučaju, planiranje vremena navodnjavanja ne samo da će voditi do zdravijih biljaka, već i do manjeg računa za vodu.
Zalivanje ujutru ili zalivanje uveče?
Mnogo je polemike oko zalivanja vrta ujutru u poređenju sa zalivanjem uveče. Koje vreme dana je bolje? Odgovor je: Zavisi. Uopšteno govoreći, zalivanje biljaka uz pomoć nadzemnih uređaja poput prskalica je najbolje izvesti ujutru. To omogućava lišću da se brzo osuši, onemogućavajući razvoj spora gljivica i gljivičnih oboljenja. Međutim, nema svako vremena da stoji u dvorištu u 6 ujutru, između izvođenja psa u šetnju i vođenja dece u obdanište. Ako je veče vaše vreme za zalivanje, u redu je da date biljkama da piju, pod uslovom da se potrudite da vodu sipate u zonu korena, gde je biljci i najpotrebnija. Ukoliko noću uključujete prskalice, rizikujete stvaranje gljivičnih oboljenja na potpuno zdravim biljkama.
Šta raditi sa sparušenim biljkama?
Jedan pogled na obešeno lišće vašeg omiljenog hibiskusa ili božura je dovoljan da se u vama upali alarm. Sparušene biljke izgledaju kao da su na samrti, što je često i istina. Međutim, sparušenost mogu izazvati i druge stvari poput štetočina, bolesti pa čak i preteranog zalivanja. Šta više, neke biljke se sparuše po vrelom danu da bi se izborile sa toplotom i oporave se čim predveče zahladi. Biljku možete da obiđete u sumrak i uverite se da li je do sparušenja došlo zbog privremenog toplotnog stresa pre zalivanja. Vremenom ćete upoznati svoje biljke i moći ćete prepoznati one koje se na taj način brane od toplote.
Jednogodišnje ili višegodišnje biljke?
Prilikom određivanja vremena za zalivanje vaših biljaka bitno je znati da li su one jednogodišnje ili višegodišnje. Jednogodišnje su one biljke koje završe čitav životni ciklus u jednoj godini. Tu spadaju i omiljene baštenske biljke kao što su kadife i muškatle. Ove biljke imaju vrlo plitak korenski sistem i pate kada se gornjih par centimetara zemlje osuši. Dok temperatura raste zalivajte ih češće, čak svakodnevno.
Višegodišnje biljke imaju mnogo dublji korenski sistem što im omogućava da prežive periode suše između dve sezone. Neke višegodišnje biljke, poput leptirove trave i lažnog indiga imaju korenje koje se spušta duboko u zemlju, na taj način dopirući do zaliha vode tokom sušnog perioda. Višegodišnje biljke treba zalivati jednom ili dva puta nedeljno, polako natapajući tlo. Merač kiše bi vam mogao biti od pomoći, mnoge biljke najbolje uspevaju sa oko 2 do 3 cm vode nedeljno.
Saksijske biljke
Kada seo radi o saksijskom bilju, navodnjavanje funkcioniše na sledeči način: dobro navodnjene biljke izgledaju bujno, dok slabije navodnjavane biljke izgledaju zakržljalo i ofucano. Za saksijsko bilje pravila o zalivanju tokom leta su manje važna. Najbolje bi bilo zaliti biljke dva puta dnevno, ujutru da date biljci podsticaj pre nego što Sunce uprži i uveče da nadoknadi utrošene nutrijente. Što je manja saksija, češće ćete morati zalivati pa birajte saksije prečnika od bar četrdesetak cm. Naravno, obraćajte pažnju da biljka ne pliva u vodi jer ćete je tako svakako udaviti. Svakoj vrsti je potrebna drugačija količina vode, pa zalivajte shodno potrebama biljke.
Povrtnjak
Ne postoji povrće otporno na sušu. Zanemarivanje navodnjavanja povrtnjaka može dovesti do opadanja cvetova, zakržljalog rasta pa čak i do odumiranja biljaka. Biljke koje zahtevaju dodatno navodnjavanje tokom toplog talasa su između ostalih karfiol, celer, krastavac, paprika, rotkvice i tikva. Ove biljke zahtevaju konstantnu vlažnost zemljišta za najbolje prinose. Koristite kap po kap sistem ili postavite crevo u dno biljke da izbegnete kvašenje listova. Ako se morate oslanjati na prskalice za zalivanje povrtnjaka, učinite to rano ujutru kako bi se lišće moglo osušiti na suncu.
Drveće i žbunaste biljke
Ne uljuljkavajte se mišlju da je prolazna kiša dovoljna za navodnjavanje vašeg žbunja i drveća: kada se radi o dugogodišnjim biljkama zalivanje mora da bude duboko, da podspeši razvoj zdravog korenskog sistema. Ponekad je najbole zalivati posle lagane kiše, jer tako voda dopire dublje. Doba dana je manje bitno od dubinskog natapanja.
Sada kada znate kako zalivati biljke tokom leta, možda ne bi bilo loše da znate koje su to bolesti koje napadaju biljke i kako da ih prepoznate po izgledu listova?